Procjena težine bolesti u bolesnika sa psorijazom je nužna. Težina bolesti se redovito procjenjuje u svih kroničnih bolesti, primjerice hipertenzije, šećerne bolesti, astme, itd., a radi pravovremenog i točnog odabira vrste liječenja tj. terapijskih mogućnosti. U bolesnika sa psorijazom procjena težine bolesti je važan smjerokaz u odluci da li bolesnika liječiti samo lokalnom terapijom ili pak uvesti fototerapiju i sistemsku terapiju, a nakon uvođenja terapije, ona je nužna u praćenju djelotvornosti liječenja. U procjeni težine bolesti kod bolesnika sa psorijazom koriste se najčešće tri instrumenta /skale/, danas lako dostupna na internetu:
1. PASI /Psoriasis Area and Severity Index/ je najčešće korištena skala za evaluaciju zahvaćenosti kože i težine kliničke slike u bolesnika sa psorijazom. U ovoj metodi za procjenu stanja bolesti vrjednuju se površina zahvaćene kože psorijatičkim lezijama /Area/ i stupanj težine psorijatičkih lezija / Severity/; unutar njega određuje se stupanj crvenila (Erythema), debljine psorijatičkog plaka- (Induration) te ljuskanja (Scaling). Ove vrijednosti određuju se posebno za određene dijelove kože tijela: glavu, trup, ruke i noge te se na kraju zbrajaju. Minimalna vrijednost PASI-a je 0 – označava stanje bez bolesti, a maksimalna 72; već PASI vrijednost iznad 10 obilježava tešku psorijazu. Pri procjeni učinkovitosti liječenja, PASI-50 označava 50% redukciju u skoru; to je značajno poboljšanje; PASI-75 označava 75% smanjenje bodova u PASI-u i to je izrazito poboljšanje s nestankom gotovo svih lezija. Ova skala je precizna i opisna te najpogodnija za svakodnevnu kliničku primjenu te u praćenju djelotvornosti pojedinih metoda liječenja tj. lijekova.
2. BSA /Body Surface Area/ je skala koja vrjednuje postotak zahvaćenosti površine kože tijela psorijatičkim promjenama. Poznata je i kao „metoda dlana“ gdje jedan dlan i pet prstiju označava 1% BSA, tj. zahvaćenosti kože. U ovoj skali glava i vrat se vrjednuju kao 10 dlanova, tj. 10%, gornji udovi 20% tj. 20 dlanova, donji udovi 40 dlanova ili 40%, te trup 30 dlanova ili 30% površine kože tijela. Zahvaćenost do 3% kože psorijazom tj. 3% BSA označava blagu psorijazu, od 3 do10% umjereno tešku psorijazu, a iznad 10% BSA tešku psorijazu. Pogodna je za brzu procjenu postotka zahvaćenosti kože tijela.
3. DQLI /Dermatological Quality of Life Index/ skala je kojom vrjednujemo utjecaj psorijaze na svakodnevni fizički, socijalni i psihički život bolesnika. Ovaj se instrument sastoji od 10 pitanja kojim se evaluira koliko je problem s kožom utjecao na život pacijenta tijekom proteklog tjedna. Minimalna vrijednost je 0-bez utjecaja, a maksimalna 30 – osobito jak utjecaj; već vrijednost od 10 bodova naviše označava tešku psorijazu. Skala DQLI iznimno je važna u procjeni ograničavajućeg djelovanja psorijaze u svakodnevnom životu bolesnika, što čini ravnopravan segment prilikom vrjednovanja težine bolesti.
Sve navedene tri skale koriste se u procjeni težine bolesti i donošenju odluke o uvođenju sustavne /sistemske/ terapije; u bolesnika čiji je PASI, BSA i DQLI veći od 10, preporuka je odmah krenuti sa sistemskom terapijom. Također, pri praćenju učinkovitosti liječenja, cilj je što niži PASI, BSA i DQLI; poželjno je da vrijednost skala bude niža od 10, kroz što dulje razdoblje, što označava uspješno liječenog pacijenta.
Na kraju, treba napomenuti da u procjeni težine bolesti, osim navedenih skala, treba uzeti u obzir i individualnu procjenu posebnih lokalizacija bolesti / dlanovi, stopala, vlasište, genitalna regija, jaka zahvaćenost noktiju /, koje, bez obzira na malu površinu zahvaćene kože, imaju velik utjecaj na svakodnevni život pacijenta sa psorijazom te i takve pacijente možemo svrstati u kandidate za sustavnu terapiju.
Kvaliteta života je vrsta općeg stajališta prema vlastitom životu, a odnosi se na stupanj zadovoljstva u vlastitom životu. Kvaliteta života procjenjuje se kroz različite aspekte života, a istraživanja su pokazala da su nam najvažniji zdravlje, emocionalno blagostanje, materijalno blagostanje, međuljudski odnosi i posao. Bilo kakve promjene i problemi sa zdravljem značajno narušavaju našu kvalitetu života, a ni psorijaza nije iznimka. Dapače, zbog specifičnog utjecaja koji psorijaza ima, ne samo na zdravlje, nego i na izgled bolesnika, i njen je utjecaj na kvalitetu života iznimno snažan. Psorijaza ima utjecaj na sve komponente kvalitete života. Neka istraživanja pokazuju da bolesnici sa psorijazom imaju nižu kvalitetu života nego bolesnici s brojnim drugim bolestima, poput malignih bolesti, dijabetesa i bolesti krvožilnog sustava. Ono što je specifično u psorijazi i što dodatno pojačava utjecaj te bolesti na kvalitetu života jest činjenica da se ona očituje na koži, a koža je onaj dio organizma koji je “izvana”, izložen pogledima drugih ljudi. Prvo što drugi na nama vide i opaze je naša koža pa promjene u izgledu utječu na negativno procjenjivanje drugih i stigmatizaciju. Zbog svega navedenog psorijaza može imati značajan utjecaj na samopercepciju i samopoštovanje te na emocionalno i psihičko zdravlje.
Procjena kvalitete života bolesnika od iznimne je važnosti te se sve češće uključuje u procjenu zdravstvenog statusa i služi kao pomoćni čimbenik pri odlučivanju o odgovarajućoj terapiji.
Naime, smatra se da izrazito narušena kvaliteta života može poslužiti kao indikator za uključivanje bolesnika u sistemsku terapiju.
Danas postoji velik broj upitnika za procjenu kvalitete života koji se vrlo lako mogu koristiti u svakodnevnoj praksi. Prva skupina upitnika odnosi se općenito na kvalitetu života povezanu sa zdravljem. Najčešće korišten upitnik iz ove skupine je Upitnik kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-QOL). Takvi su upitnici korisni jer omogućuju usporedbu kvalitete života kod bolesnika s različitim bolestima, ali ne mogu otkriti konkretne aspekte bolesti koji opterećuju bolesnika. Druga skupina upitnika su upitnici vezani uz bolesti određene skupine, npr. za dermatološke bolesti poput Dermatološkog indeksa kvalitete života (DLQI) ili Skindex-21. Ovi su upitnici nešto specifičniji od općenitih i odnose se baš na kožne bolesti, ali i oni ne mogu zahvatiti sve probleme specifične za određenu bolest. Kako bi se premostili takvi problemi razvijeni su upitnici specifično vezani za psorijazu poput Psoriasis Disability Indeks (PDI) ili Psoriasis Life Stress Inventory (PLSI). Navedeni su upitnici kratki i jednostavni za primjenu, a pružaju izrazito vrijedne informacije i mogu pomoći pri donošenju odluke o terapiji. Također, ovi upitnici mogu biti vrlo vrijedni za praćenje učinkovitosti terapije, jer uz samu procjenu liječnika pružaju dodatne informacije o zadovoljstvu bolesnika. Početna procjena težine bolesti značajno se razlikuje između liječnika i bolesnika: neki bolesnici dobro prihvaćaju i teži oblik bolesti, dok se drugi teško privikavaju i na razmjerno blagu psorijazu.