artritis

Psorijatični artritis

Psorijatični artritis je kronična upalna reumatska bolest povezana sa psorijazom. Budući da često zahvaća i kralješnicu, svrstavamo je u skupinu seronegativnih spondiloartritisa.

Nije poznato koliko točno ljudi boluje od psorijatičnog artritisa. Ovisno o izvoru riječ je o 0,04 – 0,2% ukupne populacije. Podatci o učestalosti psorijatičnog artritisa u osoba oboljelih od psorijaze također variraju, te se raspon kreće od 6 do čak 42%. Pretpostavka je da u Hrvatskoj oko 15% oboljelih od psorijaze ima pridružen artritis.

Iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi, psorijatični artritis se najčešće javlja između 30. i 50. godine života. Podjednako je zastupljen među oba spola. Kožne promjene uglavnom prethode zglobnim simptomima, povremeno se javljaju istodobno, dok u otpriike 15% slučajeva artritis prethodi psorijatičnim kožnim promjenama.

Točan uzrok bolesti, kao i kod psorijaze, nije poznat. Češća pojava bolesti unutar obitelji govori u prilog utjecaja nasljeđa, no potreban je i provocirajući čimbenik. Stoga možemo reći da bolest nastaje međudjelovanjem nasljednih i vanjskih čimbenika.

Iako postoje različite manifestacije bolesti te je moguća afekcija bilo kojeg zgloba, samo jednog ili više njih, za psorijatični artritis karakteristična je asimetrična raspodjela, što znači da nisu zahvaćeni isti zglobovi na lijevoj i desnoj strani tijela, uz zahvaćenost tzv. DIP (distalnih interfalangealnih) zglobova, krajnjih zglobnih razina na prstima. Zahvaćeni zglobovi najčešće su bolni, ukočeni i otečeni. Moguća je i zahvaćenost kralješnice i sakroilijakalnih zglobova, tada govorimo o psorijatičnom spondiloartritisu, što rezultira bolovima i smanjenjem opsega pokreta u vratu i križima. Za bolest je karakteristična i upala mekih tkiva prstiju, što dovodi do zadebljanja cijelog prsta, te on podsjeća na kobasicu – “sausage finger”. Vrlo je česta i zahvaćenost tetivnih hvatišta za kost upalnim procesom, što se naziva entezitis.

Otprilike 5% bolesnika ima teški artritis s deformacijom zglobova i lošim ishodom bolesti, no u većine bolesnika nema značajnih razaranja zglobova i narušavanja funkcionalne sposobnosti.

Važno je napomenuti kako nije utvrđena povezanost između intenziteta kožnih promjena i zglobnih tegoba.

Kao i kod svake druge bolesti, temelj za postavljanje dijagnoze je kvalitetna anamneza i klinički pregled. Ne postoji specifični laboratorijski nalaz za potvrdu dijagnoze psorijatičnog artritisa. Promatramo upalne parametre (SE, CRP), a jedan od laboratorijskih parametara je i reumatoidni faktor, bjelančevina koju stvara imunološki sustav i koja je prisutna u bolesnika sa reumatoidnim artirtisom a ne nalazimo je kod psorijatičnog artritisa, te nam služi za razlikovanje tih dviju bolesti. Upravo zbog odsutnosti reumatoidnog faktora u serumu psorijatični artritis, zajedno sa još nekim bolestima, svrstavamo u seronegativne spondiloartritise. U dijagnostici se koriste i rtg snimke na kojima se nalaze tipične promjene u vidu otekline mekih tkiva, okoštavanja na hvatištima tetiva za kost, erozija zglobova i druge.

U slučaju pojave navedenih zglobnih tegoba, nužno je u liječenje uključiti i reumatologa.

Liječenje započinje edukacijom i promjenom stila života – zdravom prehranom, primjerenim odmorom i redovitim provođenjem tjelesne aktivnosti. Od lijekova mogu se koristiti nesteroidni antireumatici, lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti, imunosupresivi, te biološki lijekovi. Moguća je i primjena kortikosteroida, prije svega lokalno u zglob ili enteze. U određenim slučajevima potreban je i kirurški tretman. Nezamjenjiva je uloga fizikalne terapije u liječenju, kako bismo održali funkciju i spriječili razvoj deformiteta zglobova.

S obzirom da nije moguće obnoviti upalom oštećen zglob, kako bismo očuvali funkcionalnu sposobnost bolesnika, bolest je važno prepoznati i liječiti na vrijeme.

Psorijatični artritis
Psorijatični artritis